Nevolje u raju dostave hrane?
Photo credits: Ella Ollsson (Pexels)
Eksponencijalan rast platformi za dostavu u poslednjih nekoliko godina, u kombinaciji sa promenama vlasničke strukture učesnika na domaćem tržištu, doveo je do sve intenzivnije borbe među konkurentima na tržištu dostave hrane u Srbiji. Kada je u pitanju EU, stanje konkurencije na jedinstvenom tržištu je već godinama u centru pažnje.
Najnovijom istragomprotiv nemačke kompanije Delivery Hero i njenog zavisnog društva u Španiji – Glovo, Evropska komisija je dodala još jednu recku na prethodno već dugačku listu slučajeva kršenja prava konkurencije koji su u toku u ovoj oblasti. Na osnovu prethodnih istraga, preduzet je i niz sistemskih mera, poput usvajanja novih pravila na nivou EU o digitalnim platformama i zaštiti potrošača, kao i o pravima zaposlenih na honorarnim poslovima.
Isto tako, Komisija za zaštitu konkurencije Republike Srbije („Komisija“) je, kao i uvek, proaktivno pratila promene i dešavanja na tržištu digitalnih platformi. Komisija je upravo stavila tačku na
opsežnu analizu tržišta dostave hrane i drugih proizvoda putem digitalnih platformiu Srbiji za 2020./2021. godinu. Komisija je, kao i uvek, detaljno analizirala regulatorni okvir, tržišne udele, ugovorne odnose, komercijalne politike, ali i potencijalne prakse suprotne pravilima konkurencije na posmatranom tržištu. Sektorska analiza je objavljena 21. februara 2023. godine, i otkriva interesantna zapažanja u vezi sa tržištem dostave hrane.
Osnovne karakteristike tržišta
Komisija je istakla da tržišta digitalnih platformi (uključujući i isporuku hrane) karakterišu visoke barijere ulasku usled prirodnih karakteristika ovih tržišta: (i) ekonomija obima (visoki fiksni i niski varijabilni troškovi ulaska na tržište); (ii) mrežni efekti (dodatna vrednost koju svaki novi korisnik na platformi stvara za druge korisnike platforme) i (iii) kontrola nad podacima (lako prikupljanje podataka o korisicima i njihovo korišćenje za direktni marketing). Ove karakteristike utiču na ponašanje učesnika na tržištu i mogu, kako je Komisija s pravom istakla, dovesti do visokog stepena koncentracije, ali i do stvaranja dominantnog položaja, na tržištu.
Struktura tržišta
Komisija je utvrdila da domaće tržište dostave hrane ne odstupa mnogo od uobičajenog – bilo je visoko koncentrisano tokom čitavog ispitnog perioda (a i još više pred kraj), sa tri platforme koje se naročito ističu. Glovo je, nakon preuzimanja domaće platforme Donesi, dostigao šokantni tržišni udeo od preko 60% 2021. godine.
Učesnik na tržištu | 2020 | 2021 | Donesi | 50-60% | 30-40% |
Glovo | 10-20% | 20-30% |
60-70% nakon preuzimanja brenda Donesi |
Wolt | 20-30% | 30-40% |
CarGo Butler | 0-5% | 0-5% |
Alideda | 0-5% | 0-5% |
Barijere ulasku
Komisija je detaljnije analizirala potencijalne barijere ulasku na tržište, odnosno troškove i druge prepreke koje novim učesnicima otežavaju ulazak na tržište dostave hrane. Iako je Komisija konstatovala da ne postoje pravne barijere ulasku, identifikovala je postojanje nekoliko ekonomskih barijera:
- indirektni mrežni efekti– troškovi ulaska na tržište dostave hrane mogu biti značajni, jer novi učesnici moraju biti spremni da investiraju u razvoj platforme, marketing i infrastrukturu da bi uopšte kročili na tržište;
- indirektni mrežni efekti– platforma postaje atraktivnija za potrošače kada broj restorana/prodavnica raste i obrnuto. Dakle, nakon uspostavljanja velike mreže potrošača i restorana/prodavnica, takva mreža počinje da radi za samu platformu, odnosno počinju da se osećaju mrežni efekti. To može da implicira konkurenciju za tržište, umesto konkurenciju unutar tržišta;
- prikupljanje podataka o korisnicima– akumulacija velike količine podataka o korisnicima, njihovim aktivnostima i navikama, može dovesti do jačanja pozicije postojećih učesnika na tržištu, pa samim tim i do pojačavanja barijera za ulazak potencijalnih konkurenata.
Rizici u pogledu ekskluzivnosti
Pored svega navedenog, Komisija je analizirala značajne navode učesnika na tržištu da su neke od digitalnih platformi zaključivale ekskluzivne ugovore sa restoranima i prodavnicama, što je iste sprečilo da koriste usluge drugih platformi. Detaljnom analizom ugovora koji su Komisiji dostavljeni u okviru sektorske analize, otkrivene su odredbe koje mogu rezultirati: (i) ekskluzivnošću, odnosno isključivanjem drugih platformi sa tržišta, (ii) eksploatacijom, odnosno nametanjem diskriminatorih uslova partnerskim restoranima i (iii) ograničavanjem tehničkog razvoja.
U svetlu gore navedenih zaključaka, Komisija je u novembru 2022. godine
pokrenula postupak protiv Glovanavodeći da je platforma zloupotrebila svoj dominantni položaj uključivanjem ekskluzivnih klauzula u ugovore sa partnerskim restoranima. Ipak, hajde da odložimo donošenje bilo kakvog zaključka dok Komisija po ovom pitanju ne donese svoj sud.
Na kraju vredi napomenuti da je Komisija otišla korak dalje i uzela u obzir i ostale rizike i potencijalne probleme na poljima koja nisu vezana za konkurenciju. Nekoliko od ovih rizika našlo je svoje mesto u preporukama Komisije: (i) rizici na polju radnog prava – Komisija je preporučila Ministarstvu rada da izvrši kontrolu primene Zakona o radu, kao i kontrolu zaposlenih koji rade kao dostavljači za digitalne platforme. Podsećamo ovde da je
Glovo u Španiji kažnjen sa 79 miliona evraKakva je budućnost platformi za dostavu hrane?
Dakle, koje su nade za nove digitalne platforme koje ulaze na tržište? Jasno je da borba za poziciranje na ovom tržištu počinje i pre samog ulaska na isto, a predložene regulatorne izmene nagoveštavaju da će ulazak na ovo visoko koncentrisano tržište biti veoma komplikovan podvig za potencijalne konkurente.
Svi se možemo složiti da je ova sektorska analiza otkrila mnoga zanimljiva dešavanja na polju dostave hrane u Srbiji, ali tek ćemo videti šta će biti posledice otkrića i preporuka Komisije. Pratite naše objave da biste videli šta će se dalje dešavati na ovom fascinantnom tržištu!
Autori: Jovana Trivunović i Nađa Kosić
Kontakt: Tatjana Sofijanić